U našoj rubrici “Intervju mjeseca” razgovarali smo s ravnateljicom Agencije za mobilnost i programe Europske unije, gospođom Antonijom Gladović. U portfelju Agencije nalazi se velik broj programa Unije te specifičnih europskih inicijativa koje se tiču obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja.
Jedan od najvažnijih ciljeva programa Erasmus+ jest podići razinu zapošljivosti mladih osoba u Europskoj uniji, čime se zapravo kompenzira i tromost obrazovnih sustava i ustanova u prilagodbi obrazovnih programa zahtjevima tržišta rada. Imate li analize ili podatke koji bi nam mogli nešto više reći o uspješnosti provedbe programa Erasmus+ u Hrvatskoj po pitanju podizanja zapošljivosti mladih? Pratite li dugoročnije odlazne studente?
Erasmus studija učinka iz 2014. koju su proveli neovisni stručnjaci na 80 tisuća ispitanika, te brojna svjedočanstva sudionika mobilnosti pokazuju pozitivno djelovanje međunarodne mobilnosti na kasniju bolju zapošljivost pojedinca. Studenti i ostali korisnici Erasmus mobilnosti navode kako im je iskustvo mobilnosti pomoglo u unaprjeđenju ili stjecanju određenih vještina koje poslodavci izrazito cijene kao što su samostalnost, timski rad, poznavanje stranih jezika, snalažljivost u nepoznatim situacijama te poduzetnost. Isto tako, iskustvo studijskog boravka ili stručne prakse pomaže mladima koji se tek uključuju na tržište rada da se istaknu među ostalim kandidatima za radna mjesta. Naime, Erasmus studija učinka je pokazala kako studenti s iskustvom međunarodne mobilnosti imaju upola manju vjerojatnost za dugotrajnu nezaposlenost, dok je jednom od triju studenata koji su bili na Erasmus stručnoj praksi u toj tvrtki ponuđen posao. Sve više hrvatskih visokih učilišta pokreće vlastite karijerne centre koji nerijetko prate profesionalni razvoj svojih alumni članova. Naglašavam kako unutar Agencije djeluje i nacionalni Euroguidance centar (dio europske mreže nacionalnih centara za podršku profesionalnom usmjeravanju) koji je namijenjen karijernim savjetnicima i savjetnicima u profesionalnom usmjeravanju u području obrazovanja i zapošljavanja. Euroguidance tako organizira stručna usavršavanja za savjetnike u profesionalnom usmjeravanju, odnosno stručne suradnike – psihologe i pedagoge u osnovnim i srednjim školama te karijerne savjetnike u visokom obrazovanju, s ciljem razvoja njihovih kompetencija za pružanje podrške učenicima i studentima pri njihovom profesionalnom usmjeravanju, odabiru daljnjeg obrazovanja te razvoju buduće karijere i cjeloživotne zapošljivosti.
Kada govorimo o mobilnosti hrvatskih studenata, Hrvatska se nalazi pred dilemom: s jedne strane, mobilnost ima pozitivan utjecaj na razvoj kompetencija i vještina, na stvaranje novih iskustava i upoznavanje drugih i drugačijih društvenih okružja… S druge strane, medijski vrlo eksponiran problem je “odljev mozgova”, odlazak mladih i osposobljenih ljudi iz Hrvatske. Kako “odljev mozgova” pretvoriti u “cirkulaciju mozgova” i osigurati povratak mladih ljudi iz inozemstva?
Program Erasmus+ omogućuje kraće mobilnosti studenata unutar Europe, a od 2015. godine i u tzv. partnerskim zemljama diljem svijeta. Mobilnost sama po sebi predstavlja “cirkulaciju mozgova”, naime studenti iz RH dio studija (od 3 do 12 mjeseci) provode na drugom europskom visokom učilištu ili pak obavljaju stručnu praksu u nekoj organizaciji.
Također, treba  naglasiti kako je i Hrvatska prepoznata kao poželjna studijska destinacija – gotovo 2000 stranih Erasmus studenata svake godine boravi u našoj zemlji, te više od 300 studenata putem programa CEEPUS i temeljem Bilateralnog programa akademske mobilnosti.
Naime, teoretičari “cirkulaciju mozgova” opisuju kao mobilnost visokokvalificiranih osoba između matične zemlje i stranih zemalja koja stimulira stvaranje i diseminaciju  novog znanja, te ističu važnost privlačenja talentiranih studenata i istraživača za ekonomski razvoj zemlje, a upravo je to cilj Europskog prostora visokog obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora.
Tijekom mobilnosti studenti imaju priliku upoznati sustave visokog obrazovanja drugih zemalja, stvoriti mrežu kontakata među vršnjacima te pohađati kolegije koje možda ne bi bili u mogućnosti pohađati u svojoj zemlji. Osim toga, stječu vještine kojima će se koristiti po povratku na matično visoko učilište, ali i pri traženju prvog zaposlenja. Studenti koji se vrate s mobilnosti su svakako otvoreniji, imaju bolje jezične kompetencije, lakše sagledavaju druge kulture i vrijednosti, a samim time su i konkurentniji na tržištu rada. Primjerice, od 2019. godine dodatna sredstva osigurana su za stručne prakse kojima se stječu digitalne vještine. Ne treba zaboraviti da Erasmus+, osim studentima, mogućnost usavršavanja nudi i nastavnicima te administrativnom osoblju visokih učilišta. Posljedično, nove metode poučavanja i nastavni sadržaj postaju dostupni i studentima koji neće imati iskustvo mobilnosti.
Europska komisija je 2. svibnja 2018. godine objavila svoj prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. pod nazivom „Suvremeni proračun za Uniju koja štiti, osnažuje i brani“. Najistaknutija povećanja proračuna u odnosu na aktualno financijsko razdoblje su upravo programi vezani za mlade (2,2 puta veći proračun) i migracije uz upravljanje granicama (2,6 puta veći proračun). Što konkretno znači ovo povećanje u kontekstu programa Unije kojima se bavi AMPEU?
Komisija je u svom prijedlogu “Suvremeni proračun za Uniju koja štiti, osnažuje i brani” naglasila kako su neodgodiva ulaganja upravo u područja kao što su istraživanje i inovacije, mladi, digitalno gospodarstvo, upravljanje granicama, sigurnost i obrana jer će pridonijeti blagostanju, održivosti i sigurnosti u budućnosti. Upravo stoga, povećanje proračuna programa Unije u novom programskom razdoblju pokazatelj je rezultata koje programi Unije postižu, posebice kada je riječ o programu Erasmus+.
Budući da je riječ o programu koji povlači sva dodijeljena sredstva s visokom kvalitetom završenih projekata, ne iznenađuje činjenica da se sve više sredstava ulaže u navedeni program. Naglasak na područje mladih ima više uzročnika, a ponajprije je povezan s brojnim prijavama koje područje ne uspijeva financirati, ali i prioritetom Komisije da se snažnije dotakne izgrađivanja i osnaživanja mladih ljudi, posebice onih koji iz različitih razloga ne mogu pratiti tempo suvremenog društva, ulagati u svoje obrazovanje i biti u koraku sa zahtjevima moderne tehnologije. Takva situacija uvelike smanjuje kvalitetu života mladih, a ono čemu program posebno teži jest povećati izglede mladih u ostvarivanju kvalitetnog života stjecanjem stručnih, i mekih vještina, te u konačnici izgrađivanjem zajednice koja se temelji na ljudskim pravima i solidarnosti. Program se zapravo ne fokusira samo na obrazovnu komponentu, nego i na stvaranje društva jednakih mogućnosti.
Proveli ste i na mrežnim stranicama AMPEU-a 30. studenoga 2017. godine objavili internu analizu završnih izvješća sudionika mobilnosti koji su sudjelovali u Ključnoj aktivnosti 1 – Mobilnost pojedinaca u svrhu učenja programa Erasmus+. Što je s Ključnim aktivnostima 2 i 3? Imate li podatke o rezultatima sudjelovanja u tim aktivnostima? Koliko Erasmus+ utječe na institucionalno i civilno umrežavanje u području mladih u Hrvatskoj?
Program Erasmus+ povezuje udruge, sveučilišta, institute, poduzeća i brojne druge aktere u području mladih u Hrvatskoj s onima u inozemstvu, a posebno je značajan u povezivanju mladih i donositelja odluka na različitim razinama, ponajprije kroz projekte potpore reformama različitih politika za mlade. Tijekom  provedbe takvih projekata u nekim su manjim sredinama mladi i predstavnici lokalne vlasti prvi put sjeli za isti stol i odlučili zajednički krenuti u stvaranje boljih uvjeta života za mlade u svojoj zajednici.
Kroz projekte koji se provode u okviru Ključne aktivnosti 2 Erasmus+ dugoročno povezuje aktere zainteresirane za stvaranje inovacija i razmjenu dobrih praksi kroz sklapanje dugoročnih strateških partnerstava i poticajne međusektorske suradnje, posebno na međunarodnoj razini. Naime, projekti financirani u sklopu Ključne aktivnosti 2 podrazumijevaju umrežavanje sa zainteresiranim akterima iz drugih zemalja te na taj način otvaraju prostor za priljev novih praksi, inovacija i kontakata u Hrvatsku, ali i obrnuto. Pozitivni učinci projekata financiranih u okviru ove dvije ključne aktivnosti bili bi zasigurno još i veći kada bi ih korisnici promatrali kao mogućnosti komplementarnog djelovanja: kao mogućnost artikulacije potreba i relevantnih tema za mlade kroz projekte strukturiranog dijaloga u sklopu Ključne aktivnosti 3 i mogućnost razvoja inovativnih odgovora na te potrebe kroz dugoročne suradnje razvijene u sklopu projekata Ključne aktivnosti 2.
Erasmus+ je prepoznatljiv program, međutim, AMPEU se bavi i drugim programima Unije. Kako Hrvatska napreduje u iskorištavanju sredstava i mogućnosti u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020? Možemo li se pohvaliti s nekim istaknutim projektima i rezultatima?
Od početka implementacije programa Obzor 2020. hrvatski prijavitelji sudjelovali su u prijavi 2139 projektnih prijedloga s različitim uspjehom prijavljivanja u pojedinim područjima. Ukupan broj odobrenih projekata u kojima sudjeluju hrvatski prijavitelji je 284, a vrijednost financijskog doprinosa EU za provedbu ovih projekata iznosi 56,86 milijuna eura.
Najveći broj uspješnih projekata Hrvatska bilježi u području Sigurna, čista i učinkovita energija s 52 projekta, 37 ih je osiguralo područje Pametan, zeleni i integrirani promet, a 28 u području Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i unutarnjih voda i bioekonomija. Prema vrijednosti financijskog doprinosa EU najuspješnija su područja Sigurna, čista i učinkovita energija s 8,98 milijuna eura, Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života s 7,21 milijuna eura, a između ostalih vrijedi spomenuti i projekte financirane u sklopu Marie Sklodowska-Curie akcije s 4,91 milijuna eura.
Na EU razini, od ukupnog broja od 156.580 do sada pristiglih prijava na sve pozive, odobreno je 18.625 projekata ukupne financijske vrijednosti 32,5 milijarde eura. Ove brojke govore da uspješnost prijava na pozive u okviru Obzora 2020. iznosi oko 12 posto. No, više od statističkih brojki, važno je istaknuti pozitivan doprinos koji projekti odobreni kroz aktivnosti Obzora 2020. donose kako razvoju znanosti i istraživanja tako i samoga društva, o čemu svjedoče brojni primjeri dobre prakse.
GlySign je prvi projekt Europskih industrijskih doktorata u Hrvatskoj u okviru programa Obzor 2020., Marie Skłodowska-Curie akcije i to konkretno Mreža za inovativno osposobljavanje. Cilj projekta je translacijsko i kliničko istraživanje glikemijskih markera i sinergija između vrhunskih akademskih i industrijskih partnera. U okviru projekta zaposleno je šest mladih znanstvenika koji radom na projektu stječu doktorat. Zbog snažnog industrijskog i translacijskog fokusa GlySign će popuniti trenutni jaz na tržištu uspostavljanjem novih in vitro dijagnostičkih platformi za kliničko iskorištavanje glikomskih biomarkera u preciznoj medicini. Putem Europskih industrijskih doktorata u okviru Mreža za inovativno osposobljavanje želi se stvoriti nova generacija istraživača s inovacijskim i transfernim vještinama koji će moći dati odgovor na izazove javnog i privatnog sektora.
Kada govorim o području uključivih društava, hrvatske institucije sudjeluju kao partneri na Obzor 2020. EU projektima o kulturi, digitalnoj kulturnoj baštini, mladim generacijama, budućnosti obrazovanja, novim oblicima rada, demokraciji, nejednakostima, društvenim inovacijama te modernizaciji javne uprave.
Izniman je broj izvrsnih primjera iz ovih područja, no, izdvojila bih projekt  u području Informacijskih tehnologija e-CONFIDENCE Filozofskog fakulteta u Rijeci koji još uvijek traje, a odnosi se na digitalne igre osmišljene za obrazovne potrebe ili potrebe obuke, odnosno sa svrhom koja nije isključivo zabava. Ozbiljne su igre postale popularan alat za prijenos znanja te promjenu u ponašanju, percepciji i spoznaji. e-CONFIDENCE je projekt koji ima za cilj provjeriti učinkovitost ozbiljnih igara u promjeni ponašanja koristeći znanstveni pristup, te u konačnici potaknuti njihovu upotrebu u poučavanju i promijeniti percepciju igara isključivo kao zabave u percepciju igara kao pozitivnih resursa za mlade ljude, nastavnike, roditelje i ostale koji brinu o djeci uključujući i industriju igara.
Do kraja provedbe Obzora 2020. hrvatski se prijavitelji mogu natjecati za sredstva koja se dodjeljuju kroz trenutačno otvorene teme u sklopu 35 poziva, dok se do završetka provedbe programa očekuje otvaranje preostalih tema u 39 poziva.
The post Ravnateljica AMPEU Antonija Gladović: “Erasmus+ doprinosi stvaranju društva jednakih mogućnosti” appeared first on EU Projekti.
Source: eu-projekti.info